Znanstveni blog – što je to i kako ga voditi?

Znanstveni blog – informacije iz svijeta znanosti u pristupačnom formatu

Kakav? Ovisi – znanstveni blog može biti i sažetak najnovijih i najzanimljivijih znanstvenih publikacija i stranica posvećena temama iz vrlo uskog područja znanosti.

Možda se čini da nišne grane znanosti ne bi bile privlačno štivo za prosječnog čitatelja, ali ispada da su znanstveni blogovi koji pokrivaju neobične teme najpopularniji. Kako bi se potkrijepila ova teza, vrijedi spomenuti da najpopularniji znanstveni blogeri posvećuju svoje objave temama poput patologije, klimatskih promjena, neurobiologije ili entomologije.

Tko piše znanstvene blogove? Obično su to znanstvenici i stručnjaci u određenom području, iako ne uvijek. Dio znanstvene blogosfere čine znanstveni komunikatori, koji mogu uključivati ​​znanstvene novinare, studente, a katkad i jednostavno entuzijaste u vezi s određenom temom.

Zašto vrijedi voditi znanstveni blog?

Vođenje znanstvenog bloga još nije toliko popularno kao u SAD-u ili Velikoj Britaniji. Nije ni čudo – za pripremu samo jednog znanstvenog članka često je potrebno čak i nekoliko desetaka sati rada. Znači li to da je znanstveni blog nepotreban teret za znanstvenike ili akademike, ne nudeći nikakve usporedive prednosti? Apsolutno ne!

Što se može dobiti pisanjem znanstvenog bloga?

• popularizacija vlastitog istraživanja i njegovih rezultata
• samopromocija
• uspostavljanje kontakta ili suradnje s drugim istraživačima
• upoznavanje s najnovijim znanstvenim publikacijama u određenom području
• usavršavanje vještina pisanja i znanja specijaliziranog stranog jezika
• proširivanje znanja čitatelja o društveno važnim temama.

Kako voditi znanstveni blog?

Na početku vašeg blogerskog putovanja važno je shvatiti da je znanstveni blog daleko manje popustljiv od blogova koji pokrivaju druge teme. To je zato što su znanstveni blogovi obično potpisani imenom određenog znanstvenika ili akademskog nastavnika, što ih donekle prisiljava da održavaju najviše standarde u svojim objavama.

To se odnosi i na književni i na sadržajni sloj! Od prvih objava na blogu stoga vrijedi primijeniti nekoliko osnovnih načela koja će vašu stranicu učiniti privlačnijom čitateljima.

Prilagodite jezik publici

Sjetite se onog osjećaja kada čitate složeni službeni dokument. Želite li da se vaši čitatelji bloga osjećaju isto? Imajte na umu da će vaš blog često biti prvi most između njih i vašeg područja znanosti, a na vama je da osigurate da vaša publika uhvati tajnu znanja.

Također imajte na umu da većina čitatelja vašeg bloga neće biti stručnjaci, već ljudi koji tek počinju istraživati ​​temu. Vaši će ih tekstovi prvi put upoznati s određenim zakonima i pojavama, iako im jezik kojim se koristite često može zvučati prilično tajanstveno i zamršeno. Upravo to biste trebali izbjegavati!

Složeni i specijalizirani vokabular ostavite za znanstvene publikacije ili industrijske časopise. Jezik kojim se koristite na svojem znanstvenom blogu trebao bi biti jednostavan i pristupačan prosječnom čitatelju. Imate li problema s primjenom ovog pravila u praksi? Nakon što napišete objavu ili članak, zamolite nekoga bliskog vama, tko nije upoznat s temom koju opisujete, da pročita vaš tekst i pruži svoje subjektivno mišljenje o njemu.

Upotrebljavajte samo pouzdane izvore!

I za znanstvenika i za znanstvenog blogera ništa nije važnije od vjerodostojnosti. Nakon što je izgubite, bit će vrlo teško ponovno izgraditi povjerenje publike, zbog čega treba posvetiti posebnu pozornost odabiru izvora.

Dobra je praksa i čitatelju pružiti literaturu koja se upotrijebila za pisanje određenog bloga. To ne samo da povećava vjerodostojnost vašeg članka već i omogućuje čitateljima da samostalno dalje istraže temu. Na svojem blogu možete upotrebljavati i fusnote ili se odlučiti za manje intenzivan oblik, poput navođenja popisa izvora odmah ispod članka.

Izbjegavajte erističke tehnike

Eristika je umijeće vođenja sporova i rasprava do željenog rješenja, bez obzira na objektivnu istinu. U svakodnevnom životu često nesvjesno upotrebljavamo erističke taktike u argumentima i živim raspravama. Međutim, u znanosti, koja po definiciji teži otkrivanju objektivne istine o zakonima i pojavama koje nas okružuju, ne bi trebalo biti mjesta za eristiku. Znanstveni bloger, u temama kojima se bavi, trebao bi težiti predstavljanju objektivne istine, bez obzira na vlastita uvjerenja i uvjerenja.

Na znanstvenom blogu ne bi se trebale primjenjivati erističke tehnike, kao što su:

• biranje površnih argumenta – argumentiranje hipoteza manipuliranjem prezentiranim statistikama ili znanstvenim publikacijama
• zamagljivanje – generaliziranje nečijih riječi kako bi se potpuno promijenilo njihovo značenje
• pozivanje na prirodu – pretpostavka da je fenomen ili stvar pozitivna i poželjna jer dolazi iz prirode
• žongliranje autoritetima – legitimiranje argumenata pozivanjem na „autoritet” (ne nužno stručnjaka za temu rasprave)
• emocionalni argumenti – njihov je cilj izazivanje specifičnih osjećaja kod publike.

Dijeljenje svoje strasti s drugima, u ovom slučaju znanstvene, uvijek je uzbudljivo i zadovoljavajuće. Čitatelji vašeg bloga trebali bi doživjeti iste osjećaje.