Kako napisati govor? Vodič korak po korak
Sposobnost zanimljivog i sadržajnog govorenja jedna je od najcjenjenijih vještina u suvremenom svijetu. Zavidite ljudima koji se osjećaju opušteno na pozornici i govore tako da ih svi žele slušati? Dobra je vijest da se nitko ne rađa kao majstor govorništva. Iza izvrsnih nastupa najčešće stoji temeljita priprema. Saznajte kako napisati savršen govor.
Što je govor?
Govor je unaprijed pripremljeno izlaganje namijenjeno javnom nastupu. Njegov je glavni cilj iznijeti govornikovo mišljenje i uvjeriti publiku u određeni stav.
S govorima se često susrećemo – na konferencijama, obiteljskim proslavama i prigodnim događanjima.
Dobar govor trebao bi potaknuti publiku na određene reakcije. Također bi slušateljima trebao biti poticaj da zauzmu konkretan stav o određenom pitanju.
Kako pripremiti dobar govor?
Iako govor pripada usmenim oblicima izražavanja, prije njegova izlaganja potrebno je pripremiti pisani tekst nastupa.
Prije nego što započnete, morate uzeti u obzir nekoliko stvari:
- razmislite kome se želite obratiti – tako ćete moći odabrati jezik i rječnik koji savršeno odgovaraju publici; imajte na umu poznatu Platonovu misao: „Mjerilo govornika nije onaj koji govori, nego onaj koji sluša“;
- odredite cilj govora – to može biti, primjerice, zainteresirati publiku za određenu temu ili je potaknuti da promijeni mišljenje o nekom pitanju;
- govoru dajte jasnu strukturu – svaku tvrdnju iznesenu u govoru potkrijepite odgovarajućim i logičnim argumentima.
Pažljivo razmatranje navedenih pitanja važan je korak prema stvaranju upečatljivog izlaganja. Saznajte kako napisati govor koji će moći „pokrenuti mase“ i sadržajem i privlačnim načinom njegova izlaganja.
Kako napisati govor? Struktura izlaganja
Dobri se govori najčešće pišu prema određenom obrascu. U većini slučajeva nastup se sastoji od sljedećih dijelova:
- naslov – mora biti jasan, ali istodobno intrigantan i privlačan publici;
- pozdrav – kratak i uljudan početak govora, prilagođen prigodi i karakteru događaja, primjerice „Dragi učenici“ ili „Dobar dan svima“;
- uvod – predstavljanje teme govora; idealno mjesto za općenito objašnjenje problema i zainteresiranje slušatelja za određeno područje;
- razrada – dio u kojem se detaljno predstavlja bit teme te obrađuju pojedine tvrdnje, argumenti i eventualni protuargumenti;
- zaključak – sažetak izlaganja uz oblikovanje zaključaka i završne poruke.
Toliko o teoriji. A kako napisati govor u praksi? U nastavku donosimo nekoliko praktičnih savjeta.
Uvod – ključ uspješnog govora
Dobar je uvod poput ambalaže proizvoda – mora vas potaknuti da „otvorite“ cijeli sadržaj. Možete započeti citatom, šalom, pitanjem ili pričom – nečim što će odmah zainteresirati slušatelje.
U pravilu se odlično pokazuje i postupanje prema načelu da se „završetak govora mora nalaziti što bliže njegovu početku“. Započinjanje govora njegovom poantom dobro je poznat i učinkovit način privlačenja pozornosti slušatelja.
Pri pisanju uvoda treba izbjegavati otrcane fraze poput: „zovem se“, „želim govoriti o…“ ili „dakle…“.
Razrada – bit teme predstavljena na pristupačan način
U razradi govornik iznosi argumente koji potvrđuju ispravnost ranije postavljenih tvrdnji. Pri pripremi ovog dijela nastupa važno je paziti na logičan redoslijed. Svako izneseno mišljenje treba obrazložiti navođenjem konkretnih primjera.
Ako pripremate dulje izlaganje, morate učiniti sve kako se publika tijekom govora ne bi umorila. Odlično rješenje u tom slučaju jest metoda sendviča. Njezina se bit svodi na izmjenjivanje važnijih dijelova govora s lakšim, ponekad i humorističnim sadržajem. Takvi postupci pomažu dugo zadržati pažnju slušatelja.
Zaključak – šlag na torti
Posljednji trenuci govora najbolje su vrijeme za sažimanje najvažnijih tvrdnji i iznošenje odgovarajućih zaključaka.
Na kraju nastupa publici možete ispričati, primjerice, emotivnu osobnu priču na neki način povezanu s temom govora. Možete se odlučiti i za upečatljivu poantu koja pokazuje posljedice poduzimanja ili izbjegavanja određenih postupaka. U posljednjoj rečenici dobro je slušatelje podsjetiti na glavnu misao cijelog govora.
Primjeri govora
U nastavku donosimo nekoliko kratkih primjera usmenih izlaganja.
Govor kuma na vjenčanju
Bok svima,
Danas sam dobio mikrofon pa bih, prema tradiciji, trebao reći nešto smiješno, nešto dirljivo i pritom ne duljiti. Pokušat ću ispuniti barem dva od ta tri zadatka.
Mladoženju poznajem dugo. Zajedno smo prošli tinejdžerske gluposti, početke odraslog života i nekoliko odluka koje nitko od nas više ne bi ponovio. Ali kada se pojavila [ime mladenke], nešto se u njemu promijenilo.
Ne baš tako da je odjednom počeo prati rublje ili pamtiti rođendane svoje mame (iako možda i to pomalo). Promijenio se način na koji je govorio o budućnosti. Od nekoga tko je govorio „vidjet ćemo što će biti“ postao je osoba koja kaže „mi ćemo“, „mi ćemo otputovati“, „naš stan“.
I upravo je u tome ljubav, zar ne? Više nije riječ samo o „meni“ i „mojem“. Pojavljuje se „mi“. Ne gubiš sebe – svoje interese, smisao za humor i neovisnost – ali ipak odlučuješ biti s nekim. Ne iz prisile, nego vlastitim izborom.
Živjeli! Za budućnost u kojoj ćete biti zajedno – i jednostavno svoji.
Govor nastavnika na kraju školske godine
Dragi učenici,
Školska je godina završila – i znam da je mnogima od vas to jednostavno znak da se ruksak može duboko spremiti u ormar.
Ali prije nego što se raziđemo, volio bih da na trenutak zastanete i osvrnete se.
Jer iza vas nisu samo ispiti i nastava. Iza vas su i razgovori, sukobi, smijeh u hodnicima te mali uspjesi koje ste možda samo vi primijetili – ali upravo oni grade samopouzdanje.
Učili ste matematiku, hrvatski jezik i književnost te povijest – ali zapravo ste učili i jedni od drugih. Strpljenju. Komunikaciji. Odgovornosti. To su lekcije kojih nema u nastavnom planu i programu.
Ponosan sam na vas – ne zbog ocjena, nego zbog ljudi u koje ste se tijekom ove godine pretvorili.
Želim vam ugodne praznike – takve da se doista odmorite, ali i da vam u mislima ostane barem jedno pitanje s kojim se vrijedi vratiti u rujnu.
Govor direktora na stručnoj konferenciji
Dobar dan svima,
Trebam govoriti o inovacijama pa ću početi ne baš inovativno – citatom.
„Predviđanje je vrlo teško, osobito kada je riječ o budućnosti“ – rekao je jednom Niels Bohr. A mi u svojoj industriji to pokušavamo raditi svakoga dana. S boljim ili lošijim rezultatima.
Naš je tim posljednjih mjeseci radio na rješenju koje je imalo jedan glavni cilj: urediti rad i povećati njegov smisao. Jer informacija imamo i više nego dovoljno – ali što je s kvalitetom? Što je s korisnošću? Što je s ljudima koji se svime time moraju baviti?
Nismo željeli stvoriti nešto što će biti „novo“ samo po nazivu. Bilo nam je važno doista unaprijediti svakodnevni rad. Upravo to danas želimo pokazati.
Ali prije nego što počnemo, želio bih zahvaliti timu. Ne samo na satima rada, nego na nečemu važnijem – na hrabrosti da kažu „ovo ne funkcionira“ kada su svi ostali govorili „bit će dobro“.
Jer inovacija nisu samo sjajne ideje – ona podrazumijeva i mnogo pogrešaka koje netko mora imati hrabrosti napraviti.
A sada – prijeđimo na konkretne stvari.
Sažetak
- Govor je usmeni oblik izražavanja namijenjen javnom izlaganju.
- Vještinu pisanja govora svatko može samostalno naučiti ako se pridržava najvažnijih pravila njegove izrade.
- Dobar govor mora sadržavati intrigantan naslov, zanimljiv uvod, logičnu razradu i zaključak koji sažima izlaganje.
Vaš komentar je dodan i čeka odobrenje.
Odgovori