Pouzdani izvori informacija – kako pronaći vjerodostojne podatke?

Pouzdana informacija – kakva je?

Pri procjeni pouzdanosti informacija potrebno je obratiti pozornost na niz pitanja. Među najvažnijima su:

• aktualnost – pronađeni podaci trebali bi imati naveden datum objave; sadržaj na internetskoj stranici također mora odgovarati trenutačnom stanju znanja o određenoj temi i redovito se ažurirati;
• autoritet – iznad ili ispod vjerodostojnih tekstova obično se navode ime i prezime autora; osim toga, riječ je o osobi s odgovarajućim, formalno potvrđenim kvalifikacijama za iznošenje mišljenja o određenoj temi;
• točnost – sadržaj predstavljen u članku mora biti točan i detaljan; važno je i da odgovara razini znanja autora;
• dostupnost – pronađene informacije trebale bi biti dostupne na način koji omogućuje njihovu upotrebu kad god se za to pojavi potreba;
• potpunost – vjerodostojni članci sadržavaju dovoljno podataka za stjecanje potpunog i iscrpnog znanja o određenoj temi;
• ispravnost – pouzdane informacije obično su pravilno uređene ne samo u stručnom, nego i u jezičnom, stilskom, pravopisnom i interpunkcijskom smislu;
• relevantnost – prikupljeni sadržaj trebao bi imati stvarnu vrijednost za svoje čitatelje.

Ključnu ulogu pri procjeni istinitosti informacija ima i pouzdanost prijenosa. Ona podrazumijeva da konkretni podaci sadržavaju elemente koji potvrđuju njihovu istinitost i autentičnost.

Kako pronaći pouzdane izvore informacija?

Potvrđivanje vjerodostojnosti dobivenih informacija složen je proces. U sklopu tog procesa potrebno si je postaviti nekoliko praktičnih pitanja. Evo kojih:

• Je li naveden izvor informacije? Članci s vjerodostojnim podacima obično sadržavaju bibliografiju.
• Kada je informacija objavljena? Pouzdan izvor informacija ima naveden datum objave i, prema potrebi, datum ažuriranja.
• Tko je autor publikacije ili vlasnik stranice? Vrijedi otvoriti rubriku „O nama” – ondje se često mogu pronaći informacije o autorima i organizaciji koja vodi stranicu.
• Može li se informacija provjeriti u drugim izvorima? Dobivene podatke treba usporediti s relevantnim informacijama dostupnima u izvorima koji se općenito smatraju vjerodostojnima, primjerice enciklopedijama i rječnicima.
• Citiraju li informaciju često drugi autori? Ako je tako, s velikom se vjerojatnošću može pretpostaviti da je informacija vjerodostojna i vrijedna upotrebe.
• Koji je nastavak domene? Korisna može biti i procjena domene: .gov (vladina institucija), .edu (obrazovna ustanova), .org (nevladina organizacija), .com (komercijalni subjekt).

Pri provjeri informacija vrijedi obratiti pozornost i na objektivnost teksta. Vjerodostojni članci obično prikazuju različita stajališta o određenoj situaciji. Njihov je sadržaj napisan mirnim tonom, bez emocionalnog naboja. U takvim su publikacijama činjenice jasno odvojene od mišljenja, a naslovi odgovaraju sadržaju odlomaka koji slijede.

Znanstvene baze podataka kao pouzdani izvori informacija

Među pouzdanim međunarodnim bazama podataka mogu se izdvojiti:

• PubMed – baza na engleskom jeziku u kojoj se mogu pronaći članci iz područja medicine i biologije; vodi je National Center for Biotechnology Information;
• Web of Science (WoS) – platforma s bibliografskim podacima, sažecima i informacijama o citiranosti znanstvenih publikacija;
• ScienceDirect – baza koja besplatno omogućuje pristup sažecima dokumenata, dok su puni tekstovi članaka dostupni uz pretplatu;
• Scopus – interdisciplinarna baza sa sažecima i citatima iz recenziranih izvora, koju izdaje Elsevier;
• JSTOR – međunarodna digitalna baza akademskog sadržaja iz područja humanistike, društvenih znanosti, obrazovanja, povijesti i drugih područja;
• DOAJ – otvoreni direktorij znanstvenih časopisa koji omogućuje pristup recenziranim publikacijama iz različitih područja;
• Google Scholar – tražilica znanstvene literature koja omogućuje pronalaženje članaka, knjiga, izvještaja i disertacija te provjeru broja citata pojedine publikacije;
• Eurostat – službena statistička baza Europske unije s podacima o gospodarstvu, stanovništvu, društvu i drugim područjima;
• OECD Data – baza podataka Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj s međunarodno usporedivim pokazateljima;
• WHO – pouzdan izvor podataka, izvještaja i preporuka iz područja javnog zdravstva.

Drugi pouzdani izvori informacija

Pouzdanih internetskih stranica, suprotno uvriježenom mišljenju, ima vrlo mnogo. Među njih se mogu ubrojiti:

• službene stranice javnih institucija – pružaju provjerene informacije o zakonima, javnim uslugama, gospodarstvu, zdravstvu i drugim važnim temama;
• nacionalna knjižnica i digitalne knjižnice – omogućuju pristup knjigama, časopisima, arhivskoj građi i povijesnim dokumentima;
• službeni statistički uredi – objavljuju provjerene podatke o stanovništvu, gospodarstvu, tržištu rada i društvu;
• Google Scholar – besplatna tražilica znanstvene literature koja omogućuje pristup člancima, knjigama, izvještajima i disertacijama iz različitih područja. Omogućuje i provjeru broja citata pojedine publikacije;
• Wikipedia – može biti korisna početna točka za istraživanje, osobito zahvaljujući bilješkama i bibliografiji. Ipak, uvijek treba provjeriti izvore navedene na kraju članaka jer se sama Wikipedia ne smatra znanstvenim izvorom;
• Monitly – alat koji je razvio Content Writer i koji omogućuje pristup aktualnim grafikonima o različitim aspektima društva i gospodarstva. Podaci potječu iz službenih izvora.

Procjena vjerodostojnosti izvora i posao copywritera

Korištenje pouzdanih izvora informacija vrlo je važno za autore različitih tekstova, ne samo znanstvenih. To se odnosi i na copywritere koji izvršavaju zadatke za određene tvrtke ili organizacije.

Copywriter se u radu ipak rijetko oslanja na provjerene znanstvene izvore. Mnogo češće koristi javno dostupne sadržaje pronađene na internetu, zbog čega je oprez tijekom istraživanja iznimno važan. Nije svaka informacija s prve stranice rezultata pretraživanja vjerodostojna – podatke vrijedi usporediti iz nekoliko neovisnih izvora, obraćajući pozornost na njihovu aktualnost, korisnost i podrijetlo.