Google Scholar – što je i kako ga koristiti?

Što je Google Scholar?

Upisivanjem istih pojmova kao u uobičajenu Googleovu tražilicu možemo pronaći znanstvena istraživanja koja bi se u osnovnoj verziji tražilice zbog slabijeg rangiranja pojavila tek na udaljenijim stranicama.

U Google Scholaru možemo pronaći sažetke znanstvenih publikacija ili njihove cjelovite verzije, ako su dostupne, kao i znanstvene izvještaje, referate, stručne radove i patente.

Riječ je o golemoj bazi podataka u kojoj će se snaći i početnici. U traku za pretraživanje upisujemo ključne riječi ili izraze koji nas zanimaju. Ipak, najbolje je unositi pojedinačne i dovoljno specifične fraze. Općeniti pojmovi prikazat će velik broj rezultata koji nam možda neće biti korisni.

Kretanje tražilicom vrlo je intuitivno, a na lijevoj bočnoj ploči na raspolaganju imamo nekoliko filtara koji će nam olakšati rad. Najprije možemo odabrati razdoblje koje nas zanima jer unos općenitih ključnih riječi može prikazati publikacije čak iz kraja 19. stoljeća.

Zatim možemo sortirati rezultate prema relevantnosti, odnosno podudarnosti s riječima koje tražimo. Dostupna je i opcija pretraživanja na bilo kojem jeziku ili samo na odabranom jeziku, primjerice hrvatskom ili engleskom. Posljednja, često zanemarena opcija odnosi se na pretraživanje patenata i citata. Najbolje ju je isključiti ako tražimo konkretna znanstvena istraživanja.

Googleova je tražilica posebno korisna osobama koje nisu upoznate s engleskim ključnim riječima jer vrlo dobro pronalazi publikacije na hrvatskom jeziku. Njihov je izbor prilično velik pa je gotovo sigurno da ćemo pronaći istraživanja koja nas zanimaju. Tražilica omogućuje i izradu obavijesti, zahvaljujući čemu možemo pratiti teme koje nas zanimaju.

Dodatne mogućnosti

Google Scholar nudi i nekoliko vrlo korisnih opcija, osim samog pretraživanja publikacija. Ispod svake publikacije nalaze se ikona zvjezdice i citiranja, broj citata, povezani članci te sve verzije. S desne strane članka, ako je dostupna njegova PDF verzija, vidjet ćemo oznaku „PDF”. Klikom na nju pokreće se preuzimanje.

Prva ikona, odnosno zvjezdica, omogućuje dodavanje članaka u biblioteku na Googleovu računu. „Moja biblioteka” nalazi se s desne strane, odmah ispod ikone Googleova računa. U biblioteci se nalaze svi članci koje smo označili zvjezdicom. Bibliografske podatke dokumenata možemo uređivati ili izvesti u formate BibTeX, EndNote, RefMan i CSV.

Sljedeća je ikona navodnik, koji označava opciju „citiraj”. Pomoću nje možemo generirati bibliografski navod dokumenta u stilovima MLA, APA i ISO 690 za programe BibTeX, EndNote, RefMan i RefWorks. Odmah nakon nje nalazi se funkcija „Citirano prema”, zahvaljujući kojoj možemo vidjeti tko je citirao članak koji nas zanima. Vrlo je slična opcija „Povezani članci”.

Funkcije „Citirano prema” i „Povezani članci” omogućuju pronalaženje sličnih članaka bez potrebe za daljnjim pregledavanjem Scholara – ostale informacije možemo pronaći na tim mjestima. Posljednja opcija, „Sve verzije”, prikazuje svaku dostupnu verziju određenog članka.

Napredno pretraživanje u Google Scholaru

Naprednijim korisnicima dostupne su dodatne mogućnosti pretraživanja u Google Scholaru koje sužavaju dobivene rezultate. Ipak, malo ljudi zna za njihovo postojanje. U gornjem lijevom kutu nalazi se ikona s tri vodoravne crte, odnosno izbornik. Klikom na nju pronaći ćemo opciju „Napredno pretraživanje”, koja omogućuje sužavanje rezultata. Ondje možemo odrediti treba li se ključna riječ pojaviti u tekstu ili samo u naslovu, a možemo pronaći i radove određenog autora.

Prvi okvir, odnosno „Pronađi članke sa svim riječima”, omogućuje korištenje operatora AND. To znači da će tražilica pronaći obje unesene riječi koje se zajedno pojavljuju u tekstu ili naslovu. Prisutnost obiju riječi obavezna je da bi se rezultat prikazao. Sljedeći okvir je „Pronađi članke s točnim izrazom”, koji omogućuje pretraživanje više riječi kao jedne fraze. Treći okvir, „Pronađi članke s najmanje jednom od riječi”, koristi operator OR i prikazuje rezultate u kojima se pojavljuje jedna od unesenih riječi. Četvrto polje, „Pronađi članke bez riječi”, koristi operator NOT i uklanja neželjenu ključnu riječ iz rezultata.

Ispod traka za pretraživanje možemo odabrati trebaju li se ključne riječi pojavljivati u naslovu ili sadržaju teksta. Peto polje omogućuje pretraživanje radova određenog autora, u šesto možemo upisati naziv izdavača, a posljednje polje služi za pretraživanje publikacija iz određenih godina.

Je li Google Scholar dovoljan za pronalaženje zanimljivih publikacija?

Scholar je prvenstveno namijenjen početnicima i studentima, no najbolje će poslužiti za traženje vrlo konkretnih informacija. Glavni je problem velik stupanj selektivnosti prikazanih članaka pa često moramo potrošiti nešto vremena kako bismo pronašli ono što tražimo. U drugim tražilicama, poput ScienceDirecta, rezultate možemo suziti prema vrsti publikacije koju tražimo. To je posebno korisno kada tražimo vrlo različite informacije o određenoj temi.

Zamislimo da pišemo članak o ulozi vitamina D u imunološkom sustavu. Članak mora biti detaljan pa najprije želimo objasniti što je vitamin D, odakle dolazi i kako izgleda sinteza u koži, a tek zatim opisati njegov utjecaj na imunološki sustav.

Pri pretraživanju naprednijih tražilica nakon unosa ključne riječi „vitamin D” možemo publikacije ograničiti na enciklopedije. U njima ćemo pronaći osnovne informacije i opis sinteze u koži. Za opis uloge vitamina D u imunološkim reakcijama korisni će nam biti sami istraživački i pregledni članci.

Na kraju možemo potražiti meta-analize o konkretnim zaraznim bolestima i koncentraciji vitamina D u krvi. Google Scholar to ne omogućuje. Ako ondje upišemo ključne riječi „vitamin D” i „infectious diseases”, prikazat će nam se mnoštvo različitih publikacija, od kojih ćemo možda izdvojiti tek nekoliko korisnih.

Ponovno se poslužimo primjerom vitamina D. Ako u tražilicu upišemo samo pojam „vitamin D”, vjerojatno će se prikazati nekoliko općenitih publikacija o vitaminu D. Međutim, u daljnjim rezultatima vidjet ćemo poveznice poput vitamina D i dijabetesa, vitamina D i kardiovaskularnih bolesti te druge slične teme. Tako ćemo steći bolji pregled područja i shvatiti koliko funkcija vitamin D može imati.

Ako ste početnik, ovaj bi vam vodič trebao pomoći pri pretraživanju Google Scholara. Nemojte se bojati koristiti napredne mogućnosti jer znatno olakšavaju rad. Druge korisne baze podataka iz područja medicine uključuju ResearchGate, ScienceDirect i PubMed.