Postoji li doista lako pero?

Što je lako pero?

Ovaj izraz nema jednoznačnu definiciju, iako je njegovo značenje intuitivno jasno. Pero kao sredstvo za pisanje, povezano s lakoćom, omogućuje nam da izraz objasnimo na sljedeći način:

Ta sposobnost omogućuje lako i učinkovito stvaranje sadržaja koji je ugodan za čitanje i može zainteresirati čitatelje.

Pitanje je li lako pero urođena osobina ili se može razviti učenjem i dalje je predmet rasprave. Neki čak tvrde da takvo što uopće ne postoji.

Danas ćemo se posvetiti važnijem pitanju: je li lako pero stvarna osobina nadarenih pisaca zaslužna za visoku kvalitetu tekstova? Znači li njegov nedostatak da nemate izgleda za rad u ovoj struci? U nastavku ćemo razjasniti te dvojbe.

Postoji li lako pero?

Jedno od jezikoslovnih načela kaže da tvorbu riječi vodi njihova uporabna vrijednost. Ako je nastao izraz „lako pero”, to znači da su doista neki tekstovi čitljiviji od drugih. Neki copywriteri pišu zanimljivije od drugih, a čitanje sadržaja može biti melem za dušu ili vožnja po cesti punoj rupa.

To jednostavno zapažanje dobilo je svoj naziv, koji pritom dobro služi komunikaciji: možemo izravno reći da jedan pisac ima lako pero, a drugi ga nema.

Problem je u tome što takvo jezično uopćavanje zanemaruje složenost cijele teme. Lako pero nije oznaka koju ili imate ili nemate, a koju stječete u majčinoj utrobi ili završetkom skupog tečaja. Prije je riječ o ljestvici s nizom vrijednosti između 0 i 1. Drugim riječima, pisac može u većoj ili manjoj mjeri ispunjavati uvjete koje obično opisujemo izrazom „lako pero”.

O čemu ovisi lako pero?

Već znamo da stvarnost nije crno-bijela. Lako pero nije nešto što jednostavno možete steći ili izgubiti. Zašto onda neki pišu s lakoćom, dok je drugima to teško? Za to su odgovorna dva čimbenika. Jedan se nalazi u našoj glavi, a drugi u onome o čemu pišemo.

Neuronska struktura

Svaka osoba upoznaje i doživljava svijet na svoj način. Jedinstvena kombinacija gena i osobna životna iskustva oblikuju osobnost, a time i način razmišljanja. Ako na ponašanje znatno utječe već i razina testosterona u krvi, koja kod muškaraca iznosi otprilike 20–30 nmol/l, što tek reći o živčanim stanicama u mozgu, čiji se broj procjenjuje na 150 milijardi, pri čemu svaka od njih stvara veze, odnosno sinapse, s još 10 000 stanica?

Tako složena mreža neurona utječe na jedinstven tijek razmišljanja svake osobe. Budući da pisanje nije ništa drugo nego prikazivanje misli pomoću kodificiranih znakova, svatko od nas oblikuje rečenice na drukčiji način. To je jedan od razloga zašto ne postoje dva jednaka stila pisanja i zašto roboti ne mogu stvarati sadržaj na isti način kao ljudi.

Različite spisateljske vještine odražavaju jedinstvenu misaonu arhitekturu svakoga od nas. Važno je naglasiti da to ne podrazumijeva postojanje posebnog područja mozga ili određene konfiguracije neurona iz koje bi proizlazilo lako pero. Govorimo o osobini koja postoji u različitim stupnjevima, a ne o osobini koju ili imamo ili nemamo. Stoga možemo samo zaključiti da su neki ljudi jednostavno skloniji prenošenju svojih misli u pisani oblik.

Specifičnosti zadatka

Osobne karakteristike svakog čovjeka utječu na njegove jezične kompetencije, uključujući i spisateljske vještine. Ipak, pokazuje se da brzina, lakoća i sloboda pisanja ponajviše ovise o zahtjevima zadatka, odnosno o informacijama koje trebamo prenijeti.

Ako zadatak ne zahtijeva mnogo promišljanja, znatno je lakše zadržati lako pero. Rečenice se mogu gotovo „proizvoditi”, uz vrlo učinkovito pisanje. No kada se pojavi složen zadatak koji zahtijeva visoku sadržajnu vrijednost, lako pero odjednom nestaje. Je li to nagli pad spisateljskih sposobnosti? Nije. Tema jednostavno zahtijeva znatno više opreza i promišljanja, što potpuno potiskuje slobodu pisanja.

Ako zadatak zahtijeva dublje promišljanje, bit će teže oblikovati ispravne rečenice. To je prirodna značajka pisanja jer ono samo posreduje između misli i papira. Što je više složenih i zahtjevnih pitanja, to će pisanje teksta biti sporije. U takvoj će situaciji osobine koje opisujemo kao lako pero biti znatno manje izražene.